Showing posts with label Fenomeni. Show all posts
Showing posts with label Fenomeni. Show all posts

Wednesday, October 9, 2013

House of Cards (Sezona I)


Kuća od karata, 2013

Ova serija pripada žanru političke drame i prikazuje dešavanja koja se odvijaju u Beloj kući kao i načine na koje su ta dešavanja vezana za ambicioznog kongresmena demokratskog bloka Francis Underwoood-a. U onom trenutku kada kongresmen nije postao državni sekretar on počinje da stvara sopstvenu politiku kojom uzvraća udarac svima onima koji su ga izdali. Čitav niz dešavanja je brižljivo i briljantno planiran, a u povezivanju veliku ulogu igra novinarka Zoe Barns sa kojom Francis započinje ljubavnu aferu. Kongresmen Underwood živi u Washington DC-iju sa suprugom Claire koja mu svojim radom u neprofitnoj organizaciji pomaže, a istovremeno jedno od drugog ne kriju stepen svoje ambicioznosti.  

Prilikom gostovanja kod Stepehen Collbert-a, Kevin Spacey je istakao da je reč o internet seriji, ne o tv projektu, a koja se može pogledati odjednom, cela, po potrebi ili, u slučaju nekih, nikada. ‘’U telefonskom intervjuu za Blumberg, Kevin je rekao da filmski studiji danas najviše pažnje posvećuju velikim blokbasterima i filmovima koji nemaju karakterne likove. "Čini mi se da je tako stvoren vakuum i da ljudi sada mogu da pređu na drugo igralište."’’
Ova serija je imala devet nominacija za nagradu Emmy i predstavlja masterpiece u svom žanru. Kasting je izuzetno dobro urađen, likovi su fantastično portretisani, scenario je izvanredan kao i atmosfera kojom ekran odiše. (Jedna od moje omiljene dve serije, ali sigurno najbolja koju sam imala priliku da gledam). 

Uloge tumače:
Kevin Spacey kao Francis Underwood
Robin Wright kao Claire Underwood
Kate Mara kao Zoe Barnes

Serija koja daje uvid u svet moći, u svet moći danas u vreme razvijenih tehnologija i pri tome nudi puno. Puno. U iščekivanju nove sezone....  



  


















*(Sve fotografije preuzete sa fb stranice House of cards.)

Thursday, November 15, 2012

O zaokruženima i puknutima na očajni četrvtak

danas je dan za očaj. iako je četvrtak.


Medijima treba poljuljan čovek
Crkvi treba poljuljan čovek
Ekonomiji treba poljuljan čovek

Mediji posreduju stvarnost. Nisu samo agresivni, oni danas demonizuju čoveka. Priželjkuju zemljotrese, poput lešinara jure na netaknuto, lepo, čisto i pretvaraju ga u nešto iskidano, iskomadano i onda ga bace. Stvarnost postaje zasićena istovetnim interpretacijama, čovek ima osećaj gušenja, jer stvari nalikuju jedne drugima u raznim tačkama sveta. 

Postoji u Americi dr G, ona je forenzički patolog. Ima svoju emisiju koju emituje program ID, to je ono strašno. Ona je tumač teksta: telo je tekst, ona čita bazične stvari, otvara telo i čita prisustvo i odsustvo povreda, stranih elemenata, ne čita snove, uverenja, nadanja, strahovanja, ulaganja. Šta se dešava sa životom? Preko akcionih filmova gde se ljudi cepaju, uništavaju, seku pa sve do polu-punjenih ljudi današnjice, koji nisu zombiji, ali su punjeni silikonom, život dobija drugačiju vrednost. Bezvrednu, upotrebnu, zamenjivu. Dr G ima puno posla.
Mediji kamere usmeravaju ka polu-punjenim ljudima. Ne osuđuju. Polu-punjeni nedostojanstveni ljudi mrze znanje, zapravo mrze svaki napor koji ne donosi instant rešenje, oni za drugo ne znaju, njihova tela predstavljaju narative koje oni nesretni (nedovršeni) čitaju kao uspeh, oni zaokruženi (''sa solju u glavi'') kao poniženje/ poništenje čoveka (zapadnjaci ne kontempliraju.) Silikoni popunjavaju nesigurno samopouzdanje, mediji brojnih zemalja danas na to računaju i neće pričati o tome kako treba sebi pomoći na drugačiji način, kako sebe zaceliti, kako biti na svojoj strani jer bi onda ekonomija pala, stala, jer ti ne bi više kupovao, čitao bi, a kome to treba? Promoteri tekst-tela doteruju fizički izgled, teže da nalikuju barbi-brac-ken lutkama; bilduju se (rezultati studija upućuju da se ovo dešava isključivo kod pripadnika radničke klase koji gaje dubok samoprezir, preziru svoj status i klasnu pripadnost, kao i kod muškaraca koji su latentni homoseksualci), postaju promoteri hiperrealizma- nosioci su brojnih tetovaža, pirsinga, remontuju svoje telo i ulažu se za eventualnu buduću premiju, ako budu lucky enough da neko na prvi pogled razume njihovu vrednost. Look at that face, it's a  money machine!

Evro, novac, novac,moć, ubiti, prisvojiti, posedovati, dolar, novac, moć
Ekonomija mora da raste i tačka. Tako verovatno misle oni koji više nisu samo ljudi, koji su sebe kondenzovali, apstrahovali do nekih CEO jedinjenja. Poštovaoci ekonomije veruju da će postati moćni poput bogova putem uvećanja ekonomskog kapitala. Da bi ekonomija rasla, mora da raste proizvodnja, da bi proizvodnja rasla mora da raste potrošnja. Potrošnja može da bude uspešna ako nije nasilna, ako postoje magovi za reklame koji mogu sve da učine privlačnim (mik-mik!). A posle, magovi nisu ni potrebni, navika je lenjost, navika je čudo. Čovek se čini robom! Postoji jedna anegdota o Diogenu (412–323. stare ere), a njega pominjem jer nije srastao sa svojim vremenom, koja kaže da se on, koji je u buretu živeo, jednom našao ''u jednoj prelepoj vili ukrašenoj skupocenim predmetima, pa je pljunuo  vlasniku u lice, a odmah zatim mu obrisao obraz svojim ogrtačem i izvinio se govoreći da u celoj kući nije našao tako ružno mesto gde bi mogao da pljune.''

Ne znam da li su svi teolozi crkvenjaci, ali znam da crveknjaci ozbiljno i pred svakim pričaju o drugom svetu i na taj način ''pune kesu''. Tako ozbiljni mogu biti ozbiljno poljubljeni u ruku. A nose haljine i čitaju jednu knjigu, dugo. Da, verujem da znaju kada su se odigrali koji sabori, kada su se desili prevodi biblije na druge jezike, da, možda imaju i neke predmete o komparativnim religijima, možda nešto o filosofiji religije, da, vole maskiranja, vole da dođeš u crkvu maskirana- u suknji i sa maramom, neprekrštenih nogu. Naravno da ovi običaji nisu svugde isti, ista je priča o heruvimima, serafimima, tko preljubu čini s ženon svojon, itd. Da, svakoj crkvi treba polupuknut čovek. Da, pomalo načet i čvrknut jer ''sve je u rukama tvorca našega, on zna zašto šta čini''. Postoji mala anegdota da je isti onaj Diogen sreo nekog učenog čoveka, koji je naširoko raspravljao o nebeskim stvarima, pa ga je saslušao i zapitao: "A kada si ti sišao s neba?" Teolozima, čini se, nije potreban čovek, oni imaju svog Boga. Ali da bi crkvenjak živeo potreban mu je poljuljani čovek. Čoveku koji veruje ne treba posrednik.

U internet izdanju ''Blica'' ne pišu na osnovu činjenica, tamo neki ljudi pišu kako se njima učini da treba ili je moguće, a svaki čovek ima razne tripove, gazda posebno. Svako od nas može da da neku verziju bilo čega, ali bi bilo logično da novinar da neki uvid blizak istini. Novinarstvo doživljava ozbiljne potrese, jer istina je prepreka manipulaciji svake vrste. Na ovom mestu se klanjam dvojici američkih velikana. Ali takvih novinara ovde nema (S&S jako poštujem). Dakle, pre nekoliko dana je jedna devojka ubijena. U dnevnim izdanjima Blica, Presa je prikazana kao dobra i slaba devojka, dobitnica sedmice koja je trpela dugogodišnje nasilje. Objavljene fotografije prikazuju nagu mladu ženu koja ima silikone, plavu kosu i lažne trepavice, žrtvu mtv-a, erotskih magazina, bednog ubeđenja o inferiornosti žena itd. Mladi čovek koji ju je verovatno ubio je njen mladić; bio je u zatvoru, pa je izašao nešto pre ovog slučaja. Svoje utiske o ubistvu je ostavio na društvenoj mreži facebook. Neznanje je nasilje, to potvrđuje ovaj slučaj kao i nekultura, neosvešćenost, lenčarenje na sebi. Ubijena devojka je razvučena preko novinskih članaka, internet izdanja, komentara društvene mreže. Njena smrt je iskidana, fragmentisana, izbanalizovana, poljuljana i čak je sve prestalo da liči na izveštaj o ubistvu, novine orgijaju orgazmički. She had the whole damn package! 

Satanistički mediji, crkva i sve ekonomske i nečasne političke apologete, čistači lepih emocija, agituju protiv obrazovanja, individualnosti, razvoja, apstraktnog i kritičkog načina mišljenja, slobode čoveka. U današnjem svetu mnogi se ljudi osećaju loše, iako su dobri, plemeniti, dostojanstveni i zdravi. Ako se osećaš loše, sputano, verovatno si mentalno zdrav čovek, ali imaš problem- kako da se nosiš sa okolinom. Obrazovanje i dalje osvešćivanje će ti verovatno pomoći. Sposobnost razmišljanja. Odustajanje ti neće pomoći jer, ako ti nije dobro, očigledno nemaš kapacitet za srastanje. Deluje da ovaj svet nije za zaokružene, ali da li je moguće da se kroji samo za puknute?





sutra je novi dan.
možda manje očajan.

Monday, April 9, 2012

Ljudi magičnog pokreta



Postoje ljudi koji reč ne puste
a ispričaju ti magične priče.

graciozno. brzo.
strastveno.

Nekada slutiš iz pokreta da je reč
o
nadi
početku
predaji
kraju

Nekada vidiš kako tragovi svetle
ili da puštena krv nema crvenu boju
svaki se strah kao kristal zadene
na vrh prsta
a prst zaboli
ništa, duneš

a onda dolazi vreme za let.

Poput divnog plavog vilinog konjica leti.
A plavi vilin konjic leti kao leptir.

Pesnik leda
Stephane Lambiel





















Elegantna. Strastvena.
Liči na vilinog konjica Južnog klizača, plave nežne boje, koji
iznad neke, najedanput zaleđene, močvare ni o čemu drugom ne misli
do o sjaju vode.

Trajno neopisiva
Shizuka Arakawa





















Snažna. Zapanjujuća.
Kreće se kao leptir limunovac, onaj koji ima moć da se zaledi i oživi.
Trenuci nakon smrti, trenuci vaskrsenja.

Neuhvatljiva
Anastasia Shukhtorova


















Trenutak pre metamorfoze,
i prve minute u kojima magično stvorenje puni krila krvlju
dok ne dosegne konačni oblik.

Magični
Dima Shine


Wednesday, March 14, 2012

Postoji

Postoje reči koje te smire.
Postoje osećanja koja granice pomere.
Postoje divni ljudi koji te vole.
Postoji muzika koju samo ljubav sačuva i otkrije.




Sunday, February 5, 2012

Nadnaravna


Kažu da je varalica.
Nastrana. Lukava. Ponekad je nazovu prostitutkom. Koja nudi sebe za jedan dodir, jer voli tako. Kažu da se sprema, da se dugo priprema a onda se preda, lažna. U osami prevare vreba. Da joj nema ravne. Da je stoga kraljica. Kažu da je čudo. A neki kažu da nikada i ne može da miriše na čestitost. 
Od dole kad je gledaš, ista je, vidi se da ne trpi samoću, traži mnogo slobode, vazdušast korak. Gledano sa svake strane je neobična: neki kažu da je teška za život, drugi opet tvrde da nije. 
A osvaja… lepotom, maštovitošću i borbenim duhom.

Polen. Nije svaki polen isti. Neki je lakši, neki je teži. U nekom ima više vazduha. Nije gustina ista, ni oblik zrna. A onda, imaš biljke. Brojne. Rodove, vrste, sa laticama, bez latica... i treba nešto da se desi. Vetar da oduva polen. Polen da padne na drugu biljku. Ali specifičan polen. Polen baš za tu biljku, ne drugi, ne teži. Biljke mora da imaju pregrade, na specifičan način podešene latice i listove: tako mora da privlače vazdušne struje koje nose jednu vrstu polena, ne drugu. Biljke često izbegavaju vazdušne struje koje nose polen gljiva, na primer. I svaka sigurno za susret s vetrom raste. Za susret sa vetrom koji polen na jednoj visini nosi. Delikatne kretnje. Mora da je tako.

A onda, nema vetra. Velika je daljina. Ima nektara. Nema nikoga. Nema više nektara. Nema nikoga.  Šta biljka da radi? Da preživi? Sa čim da živi? Stvarno?
Razvija druge sposobnosti. Mora. Hoće da živi. Biljka.

I počne da liči na insekta. Ne neku ‘’nju’’. Uvek na neku ''nju''. Ona je ne zamišlja, ne projektuje samo. Počne da liči na maticu, ženku bumbara, cvetnu muvu. Da ima samo jedan list u obliku srca i tada u potpunosti zaliči na ženku ose bez krila. Tada lete osovi, nema ženki osa, a ženke osa još nemaju krila. Ne znam kako ona to zna. Pretvori se u osu bez krila. Tad, kada nema ženki koje lete. Nekad imitira maticu sa glavom okrenutom na gore, a nekad sa glavom okrenutom na dole. 

Kažu da su strašno lukave. Da su oni pohotni, a da su one samo iskoristile pohotljivost… insekata. Tako su neke jednu laticu pretvorile u mednu usnu koja oponaša izgled insektove važne dame. Ume da ih zavara, da ih toliko zaludi da oni počnu da ljube jedan drugog, da skaču jedan po drugom, sve tako pored nje...

Jedna jedina se otvara noću. Ni jedna druga to ne radi. Ona da. Otvori se oko 10 uveče. Ode da spava pred zoru. Više ne vidi dan. Ni noć više ne vidi nju. Ako ima neki pupoljak pored- on ugine. Niko ne razume otkud. Kažu da je posebna. Da ima takav miris koji samo insekt može da oseti. Na Madagaskaru ima jedan i ona ga traži, neće drugog, samo njega, tog kukca. Samo njemu daje nektar. Bezuslovno verna.

A neki kažu da ona zna da je insektu pomerena talasna dužina, pa mu onda šalje signale, koje on sasvim posebno shvata. A svi osim insekta vide neke drugačije boje. Crveno- teget. Toliko je delikatna. 

Kažu da dođu kod nje jer je topla. Privučeni toplinom iz unutrašnjosti, insekti tu traže zaklon. On, neki on dođe, i vidi ‘’nju’’. Misli da je to ‘’jedna druga’’ važna dama. Ona bojom signalizira da ima nektara, obećava. Kada on sleti, u nastojanju da oplodi onu koju zamišlja da jeste, zapravo dodiruje nju, ne ''drugu''. Vidi da nema nektara, nekada ga zapravo i bude, i ode dalje, taman do jedne njoj nalik. I toj drugoj preda polen, iz kesa sa nogu ili sa dlačica, sa glave. Ona se raduje. Doneo je pravi polen... A insekt mora dalje, nasamaren, možda, po drugi put.
I tako se ona spašava.
Nekad ode u krošnje, da raste na drvetu. Takva joj volja. Nju sam posmatrala. Dugo. Neobična je. Kao, na zidu je, okačena, niko je ne tera da bude na zemlji. Može da obuhvati drvo korenom. A listovi joj kao koplje.
Nekada raste iz stene. Pa nastanu bajke.
Kažu da kad je na Kipru, ona preda i feromon trutu. Pa onda dođu drugi trutovi. Kao, namirišu maticu pa bi u svadbeni let. Tad, kao svatovi, počnu da skaču jedan na drugog. 

A njen koren?
E, koren…ne može ni on sam. Ne može ni semenka da proklija sama od sebe, zbog nedostatka endosperma. Potrebna je simbioza sa određenim sojevima mikroorganizama.

Koren liči na mošnje. Odatle i njen naziv.
Cvet liči na vulvu.

Jedna je vanilija. Ona ima plod, koji je zapravo nesazrela mahuna. Nju juri kolibri i neke posebne vrste trutova.
Drevni narodi su mislili da je mešavina cveta i insekta.

Orhideja.
Filigrantska opsenarka.



   


















foto izvor                                                    



















Foto izvor
(Ona koja se otvara noću: Foto Izvor)
(Koja liči na ženku bumbara: Foto izvor)

Sve orhideje imaju bilateralnu simetriju i toliko osobina da možeš svakog dana ponešto novo da saznaš. Smatra se da je oko trećina svih različitih vrsta orhideja nepošteno. Obećavaju da su jedno. U posebnosti nepoštenja domišljato. Međutim, nisu sve orhideje beznektarne, niti su sklone istoj igri. Smatraju ih dokazom opravdanosti kreacionističke teorije. Darvin je tvrdio suprotno a analizirao ih je preko 30 godina. Jedinstvene su i po tome što se tokom evolucije muški i ženski reproduktivni organ spojio, najčešće u belu voskastu strukturu koja se nalazi u centru cveta a koja sadrži: deo prašnika sa polenom, deo tučka između žiga i plodnika i deo žiga tučka.
Vrste poput Duh orhideje, Labud (koja ima odvojene muške i ženske cvetove), Tigrove i Leptir orhideje učiniće da se zamisliš.

Jer orhideja je cvet posebne prirode.

Heroine gornjih redova su: Kokica mušica koja ima možda najveseliji cvetni naziv, Pauk orhideja, Orhideja ogledalo koja liči na maticu kao i Orhideja kiparske pčele, potom Zmajeva orhideja koja liči na ženku ose baš kao i Čekić orhideja, Bulbophyllum nocturnum je ona što samo jednom gleda zvezde, Bauhinia na drvetu živi i Brassovola Nodosa što živi i na drvetu i na steni a poznata je još kao "Noćna dama".




 Foto izvor , Orhideja kao fetus
Foto izvor, Duh orhideja




Sunday, October 23, 2011

život i smrt kao igra

(lutke: lažne i prave; ekstremi)

Kad si mali igraš se sa lutkama. Plišanim, drvenim, gumenim. Igračke pomažu da razviješ empatiju. Imaginaciju. Inovativnost. Danas se u radnjama mogu kupiti plišane kuce koje na svakoj šapi imaju znak: na levoj gornjoj šapi je znak balona koji možeš da pritisneš i onda čuješ lavež, ili dečiji glas koji, između ostalog, kaže: ''connect me to the computer'' ili ''Do you know who I am'', znak sa notama pomoću kog slušaš vesele pesmice tipa ''me and my friend, we do everything together'', znak zzz- koji prognozira vreme za spavanje i možeš da čuješ uspavanke, a pomoću znaka Θ možeš sve to da isključiš.
Ili možeš da kupiš plastičnog robota koji kaže ''I’m a space commander....'' i imaš različitu dugmad koju možeš da pritisneš a on svejedno urla kako zauzima novu teritoriju u univerzumu u ime planete zemlje. Takve su neke od današnjih igračaka.

Ranije smo imali: punjene igračke, lopte, autiće ili mede koje ti daju lažnu informaciju da je medved životinja sa kojom možeš da se igraš, kocke, a potom i igračke koje su imitacija čoveka: devojčice u haljinama, a kasnije se pojavila i barbika.

Kada u google pretraživač ukucaš doll izađe spisak od oko 508,000,000 rezultata. Ako se odlučiš za neki pridev koji ćeš staviti ispred te imenice, tipa real doll, možeš da vidiš da spisak sa rezultatima ostaje prepun nula (na današnji dan ovaj broj iznosi 2,700,000).
Meghan Laslocky, na primer, ima iscrpan članak o pojavi real dolls i njihovim vlasnicima. Ljubitelji lutaka se nazivaju idolatorima (iDollators) koji, između ostalog, vode i razgovore sa svojom fantazijom koristeći real ili love dolls. 
Matt McMullen je Dr. Frankenstein ove pojave koji kaže da je lutke izmislio i stoga što je potreba za telom zapravo ljudska potreba.
Jedan od najpoznatijih ljubitelja ovih lutaka sigurno je tip pod imenom Davecat, koji ima lutku- devojku Sidore, a o zajedničkom životu i estetici odeće, u koju oblači Sidore, piše i blog.
Takođe, danas postoje klubovi gde idolatori mogu da pokažu svoje lutke ili da pričaju o njihovim potrebama, kao i o tome gde mogu da kupe odeću, koja ulja da koriste itd. Postoji i sigurna kuća za idolatore u kojoj mogu da se upoznaju međusobno i da razgovaraju sa lutkama. Postoji i parada lutaka pod nazivom Hello Dolly gde ljubitelji lutaka mogu da pokažu svoje devojke-lutke. Mnogi smatraju da je druženje sa ovim lutkama blagotvorno za one koji su agresivni i kažu da je ipak bolje ako agresivno lice ispoljava bes prema lutki nego prema pravom čoveku. Kažu da je dobro ako se neko ko ima disfunkcije- parafilije ili ko je pretrpeo požar ili neku drugu nesreću, pa se oseća tako da ne može ili ne bi u javnost, druži sa lutkama a lutke onda postaju sjajna zamena za komunikaciju sa pravim čovekom. Neki su mišljenja da su lutke toliko lepe da ne mogu da se mere sa pravim ženama pa im navođenje drugog razloga nije ni potrebno. Neki kažu da su lutke zapravo sjajne za vizuelnu umetnost jer je lakše snimati fotografije sa lutkama nego sa ljudima. Svaka lutka košta dolar manje od 6.000, osim Wicked RealDolls koje koštaju dolar manje od 7.000. Međutim, danas postoje i muške lutke koje mogu da zamene svakog pravog muškarca. Osim mogućnosti pravljenja ženskog harema sada postoji i opcija pravljenja čitave zajednice sa različitim ulogama. Postoje i silikonske bebe i silikonska deca svakog uzrasta. Pored kupovine celih tela, mogu se kupiti i posebni delovi tela (ponuđač je brend Honeydolls) a u pitanju su glave napravljene po modelu prave ženske glave, koje se koriste i za zadovoljavanje oralnih potreba; unutrašnjost usta može imati ukus meda, kao i neke druge ukuse, a glave se mogu montirati na glave postojećih lutaka ukoliko se, recimo, vlasniku više ne dopada glava lutke ili ako je došlo do pucanja. 

Pored ovih lutaka koje su supstitut za čoveka, postoje i lutke koje su zamena za životinje.
Tako za 50 $ možeš kupiti mačku koja simulira disanje u kompletu sa mačićima (koji ne dišu) ili psa, a po ceni od 30 $ možeš kupiti manje primerke (svi simuliraju disanje).





Neki vole kad igra zahteva još više adrenalina pa se dešava da ljudi drže u kućama ili dvorištima divlje ili egzotične životinje. U Americi tako postoji žena koja drži žirafe ili čovek koji drži 8 aligatora. Neki čuvaju majmune za koje ih vezuju emocije kao prema rođenoj deci, a neki paze na zmije i druge reptile. Pre tri dana je čovek iz Ohaja, iz mesta Zanesville, pre no što se ubio metkom iz puške, pustio na slobodu 56 životinja sa kojima je živeo i igrao se u proteklih 14 godina. Od ovih 56 životinja Zoo je  usvojio 6, a 49 je ubijeno jer se pokazalo da su životinje otporne na uspavljujuća sredstva, a još uvek nije poznato gde se nalazi 1 majmun iako se sumnja da su ga pojele ''velike mačke''. Kako je u Americi za skoro sve izračunata novčana vrednost, tako se već zna da je vrednost svih životinja ukupno 5,413,500 $ (Grand total). Cena jednog bengalskog tigra iznosi 250, 000 $, a čovek iz Ohaja ih je imao 18, pored 17 lavova, 6 crnih medveda, 2 grizlija, 3 kuguara i 2 vuka. Trenutno se pretresaju zakoni o držanju egzotičnih i divljih životinja, ali ima i država gde vlast tvrdi da je sa njihovim zakonima sve ok.

Nakon što je ubijen libijski predsednik, tamošnja nova vlada je ipak odlučila da se, u ime demokratije, poigra sa telom mrtvog predsednika tako da su naredili da telo bude izloženo u hladnjači šoping mola u Misrati. Nije bilo dovoljno što su bukvalni i brutalni mediji prikazali ubijenog krvavog diktatora koji je vučen po zemlji kao krpeni lutak, ubeđeni da više nema gledalaca koji im veruju na reč, i što je dostupan video snimak opraštanja njegovog sina sa ovim svetom. Po svemu sudeći, doneta je odluka da smrt više nije intimna stvar, kao ni uzvišena završnica života.
 
Danas na ulicama možeš videti gomilu lutaka. Od kraja septembra iz nekih dvorišta, a u ime nadolazećeg praznika Halloween, mašu slamnate osmehnute lutke, a najviše ima ne tako osmehnutih veštica, kostura i pauka. Ako si nespreman mogu te iznenaditi kosturske ruke ili noge vidljive iza ograda (ovde na lutke gledaju kao na dekoraciju). Pored prodavnica u kojima možeš kupiti kostime za sebe i svoju porodicu ili prijatelje, možeš naći i kostim za svoje ljubimce, najviše ih ima za pse i mačke. Osim preslikavanja scena i kostima junaka iz holivudskih filmova, ne možeš naići na originalne teme. Ali postoji jedno dvoriše koje se po broju sablazni razlikuje od ostalih: 






Thursday, October 6, 2011

Protest, New York

Occupy Wall Street










Pokret nove humanosti, nenasilan, osvešćen i čist.



Zuccotti Park





Wednesday, September 21, 2011

Žaba iz bajke


Našla sam sjajan rad o životnom ciklusu parazita Ribeiroia ondatrae (napisala ga je grupa autora, link: ovde), koji sam imala priliku da vidim pre par meseci na programskom kanalu Nature. Ovaj parazit je fascinantan. Menja 'domaćine' izazivajući promene samo u nekima. Žabu, recimo, u ogromnoj meri menja.

 Čitali smo u vestima da je negde u Engleskoj pronađena troglava žaba ili žaba sa 6 nogu, i govorilo se o kontaminiranosti jezera i bara, i da sigurno samo pesticidi izazivaju takve deformitete, ili da se priroda igra kako ona želi. (Bilo je i filmova sa ovom trematikom). Nekoga zadovoljavaju nejasna objašnjenja i kažu: čudno je!
Međutim, naučnici pokušavaju da utvrde šta je tačno razlog ovakvih transformacija (u životu žabe čak dvostrukih).

Životni ciklus  Ribeiroia ondatrae omogućava ovom parazitu da  izaziva deformacije - uključujući i dodatni višak nogu i sl. - u genezi žaba. U prvom stadijumu larva ovog metilja zarazi puža. Nakon druge transformacije unutar puža, parazit se vezuje za predeo u blizini budućih nogu punoglavca. Tu stvara ciste koje ometaju normalan razvoj udova i može uzrokovati nicanje dodatnih  nogu punoglavca kako se dalje razvija u žabu. Deformisana i invalidna žaba tada postaje lak plen za ptice, a sasvim je jasno da poslednji domaćin u jednom životnom ciklusu ovog parazita često bude roda ili bela čaplja. (Parazit dostiže punu zrelost i reprodukuje se u crevima ptica, koje jaja trematode preko izmeta ponovo šalju u vodu. Kada se izlegu larve, životni ciklus ovog parazita ponovo počinje.) Osim toga, čovekovo delovanje takođe može doprinositi razvojnom procesu parazita jer čovek koristi i đubrivo koje zagađuje čovekovu okolinu, ali i stajsko đubrivo, a đubrivo dospeva u ribnjak, baru ili jezero ako se površina za đubrenje nalazi u blizini. U slučaju upotrebe stajskog đubriva, ono dalje utiče na razvoj algi, koje bujaju a time se podstiče i povećanje populacije puževa čime je faza razvoja parazita u pužu sasvim zagarantovana. Ultraljubičasto zračenje i dalje kruženje pesticida mogu da prouzrokuju druge vrste deformacija, tako da u ovom slučaju, imunitet punoglavca može da oslabi i tako dodatno postane podložan parazitskim infekcijama. I žabe sada vrebaju uvećane opasnosti koje donose i paraziti i pesticidi.
I jasno je da su u opasnosti. 

Sledeća pojava  je vezana za jednu fascinantnu osobinu kod onih žaba, koje ,kako navodi Taiga rescue network  '' su obične ali imaju neobična svojstva''. Svojevremeno sam pratila šta se dešava sa ovom vrstom arktičkih žaba i zaključila sam da i ova vrsta ima problem.Šumska arktička žaba preživi zimu tako što se zamrzne, a kada krene otopljavanje, počinje da luči slatkastu tečnost. Zamrzne se i živi u svojoj ledenoj grobnici koja je na njenoj koži. I izgleda kao da je balsamovana.Proleće stigne, spoljašnja temperatura napolju raste, a prostor u kom je žaba je ispunjen i vazduhom, vazduh se zagreva, a otapanje leda iz žabe se odvija sporije nego otapanje leda na zemlji, jer žaba je ispod površine zemlje.I pošto se žaba nalazi u zemlji u kojoj ima vazduha jasno je da njeno zamrzavanje ne protiče isto kao i zamrzavanje na zemlji, što znači da su oba procesa usporena, i zamrzavanje i 'zagrevanje'.Ona ne umire, samo prestaje da diše. I srce prestane da kuca. I tako 2-3 meseca. Šta ona ima u sebi? Znam da voda u njoj prelazi u kristale leda. Kako žabi padne temperatura, ona proizvodu glukozu i do 100 puta više od svog normalnog nivoa. (Glukoza čuva ćelijsku strukturu netaknutom).   Kako je razvila tu brzinu to ne znam.I sad naučnici koji se bave kriogenizacijom love ovu žabu da otkriju njenu tajnu.
 
Ima žaba koje menjaju i boju. (U osnovižabe imaju tri vrste pigmentacije ili chromatophores. Jedan od njih je melanophore (smeđi pigment), iridophore (vrlo reflektujući pigment), i xanthophores (žuti pigment)). 

Žabe menjaju i pol, poput afričke crvene žabe. (Kada u jednoj zajednici nema dovoljno mužjaka aktivira se sposobnost menjanja pola, razvojem muških organa. Neki naučnici kažu da određene grupe žaba imaju urođenu sposobnost transeksualnosti, ali drugi smatraju da je zagađenost zemlje uzročnik ove pojave). 

Toliko su fantastične a navikli smo da ih gledamo kao rugobe i barske kreature. Nije ni čudo što je u onoj bajci princeza poljubila baš žabu. Ne znam kako je znala da nije otrovna jer žabe ne samo što mogu da pojedu zmije, one mogu da budu i otrovne. ( samo kada su rođene i odgajane u zatočeništvu otrovne žabe ne proizvode toksine na koži).



























(Fotografije preuzete sa:
http://myguidestar.blogspot.com/2009/05/beautiful-frogs.html
http://www.amazingcoolpictures.com/2010/09/top-15-beautiful-colorful-poison-frogs.html
http://www.saurian.net/htm05/froginfo_mossyfrogcare.html 
http://www.ferme.it/images/journal/20070608115653_purple_frog.jpg).

Twitter Delicious Facebook Digg Stumbleupon Favorites More

 
Design by Free WordPress Themes | Bloggerized by Lasantha - Premium Blogger Themes | Premium Wordpress Themes